Istorija je pokazala da je Hercegovina perjanica vaskolikog srpstva, riječi su iz besjede pjesnika Blagoja Bakovića na Devetom tradicionalnom zavičajnom okupljanju Hercegovaca u organizaciji Kluba Gačana iz Beograda. U restoranu centra „Sava” okupilo oko 500 Gačana i njihovih prijatelja u druženju uz oro, gangu, gusle... tradicionalnu gatačku kuhinju i zdravicu… Gosti Gačana bili su predstavnici svih hercegovačkih udruženja u Srbiji, kompletna redakcija lista „Nova Zora” predvođena Milošem Kovačevićem i Gabrijelom Bratić, članovi boračke organizacije iz Gacka, kao i veliki broj uglednih ljekara, privrednika, prosvetnih radnika, novinara…
Iznad scene bio je postavljen baner na kome je prikazana karta Stare Hercegovine, sa jasno omeđenom teritorijom od prije 565 godina iz vremena Stefana Vukčića Kosače i stihovima pjesme „Moji očevi” najvoljenijeg hercegovačkog pjesnika Alekse Šantića, od čije smrti se nedavno navršilo 95 godina. Ispod se vije kolo, čuje i crnogorska pjesma i oro, zvuk gusala sjeća na prohujala vremena i opominje u sadašnjici da se ne zaborave korijeni, čojstvo i junaštvo srpskoga roda. Guslarski pozdrav studenta Srđana Avdalovića, člana najtrofejnijeg guslarskog društva u Srbiji „Stara Hercegovina”, dočekan je ovacijama Gačana i njihovih gostiju. Mladi i stari na jednom mjestu pokazali su koliko je jak gen zajedništva i osjećaj pripadnosti, kako mudrost godina vezuje budućnost. Zbog velikog broja mladih posebno zadovoljstvo iskazao je domaćin, čelni čovjek zavičajnog udruženja.
– Imamo kome da se vratimo, porodici Grđić, čiji su članovi ostavili značajan trag u srpskoj politici u prvoj polovini XX vijeka, ali i čuvenim Zimonjićima, Kovačevićima, Slijepčevićima – rekao je u pozdravnoj besjedi predsjednik Kluba Gačana u Beogradu Svetozar Crnogorac, podsjećajući na slavu porodica koje su pronijele ime Gacka nadaleko. Ukazujući na aktivnosti Udruženja, ukazao je i na značajan projekat reprint knjige Novaka Mandića Studa „Zemlja zvana Gacko”. Crnogorac je publiku podsjetio i na veliki jubilej, koji se poklapa sa svetkovinom autokefalnosti SPC, 800 godina Eparhije zahumsko-hercegovačke i Primorske, koju je davne 1219. godine osnovao Sveti Sava, sa sjedištem u Stonu, pri crkvi Presvete Bogorodice. Pominjući Herceg Šćepana i njegovog strica Sandalja, Crnogorac je pozvao Hercegovce da kad god su u prilici obiđu Crkvu Svetog Đorđa u Donjoj Sopotnici kod Novog Goražda, zadužbini Hercega Šćepana iz 1446. godine. Crnogorac je takođe istakao da nema Hercegovca koji ne ljubi Republiku Srpsku ističući da je obaveza svih Srba da poštuju skoro 30.000 žrtava, ali isto tako potreba da se ne stvaraju omraze i dodatne podjele.
– Rezultate naše ratne omladine ne bi smjeli kompromitovati diskriminacijom demokratije, kupovinom izbora i partijskih preletača, partijskim zapošljavanjem, kumovskom privatizaciom i pretjeranim zaduživanjem. Partijske osvete su izraz primitivizma, a ne časti i junaštva. Znamo da najbolje ljude bacamo na marginu društva, a oni imaju svoj ponos i dostojanstvo i ćute, rekao je Crnogorac.
Zahvalio se svim sponzorima ovog sijela i posebno na velikom angažovanju članovima udruženja Trifku Vuci i Slobodanu Draškoviću. Skup Gačana blagoslovio je nekadašnji paroh ove opštine sveštenik Lazar Manigoda, koji je podsjetio na praznik Sretenja i dan Svetog Simeona. Otac Lazar nije zaboravio da podsjeti i pomoli se Gospodu za protojereje Ivana Grgura i Rada Zelenovića i sve upokojene. Pozdrave iz zavičaja prenio je zamjenik načelnika opštine Gacko Radojica Antunović, koji je istakao da je srpska prestonica zajednička svima. Reče, posebno ga čini srećnim podatak da su u protekloj godini u Gacku rođene 104 bebe, skoro duplo više nego u 2017. godini. Antunović je ukazao da je opština prepuštena sama sebi, ali da se uprkos tome u Gacku dosta toga radi na infrastrukturnim projektima, od kojih je izdvojio dva kao posebno značajna - dogradnji vodovodnog sistema sa izvorišta Pridvorica u vrijednosti većoj od pet miliona konvertibilnih maraka, i izgradnji dvije sportske dvorane koje će koštati oko tri miliona maraka, a radovi kreću s proljeća. Nakon zdravice uglednog novosadskog biznismena, ali i velikog dobrotvora Marka Miloševića, okupljenima se obratio i poznati pjesnik Blagoje Baković. On je posebnim riječima govorio o Srbima iz Hercegovine.
-Odgovorno tvrdim da su ljudi isto ono što i meso pri kosti, tako su i ljudi koji su pri kamenu bolji i jači, nego oni koji rastu pri glini i ilovači. Zato mislim da su ljudi od roda i zemlje Hercegove plemenitiji onoliko koliko je plemenitiji i tvrđi kamen. Upravo taj kamen vjere Hercegovci su sačuvali, a istorija je pokazala da je Hercegovina perjanica vaskolikoga srpstva, rekao je Baković koji je potom kazivao stihove svojih pjesama „Sećanje na mrava”, „Mravi”…. Kazivao je i stihove pjesme „Poljubac” u kojoj je veoma slikovito opisano današnje stanje s odrođenim režimom u njegovoj rodnoj Crnoj Gori. U programu su još učestvovali prvak beogradske opere Ljubiša Begović, pjesnikinja Dragica Ivanović iz Gacka, pjesnik Uglješa Slijepčević iz Crvenke, Muška pjevačka grupa „Sava Vladislavić” iz Gacka, a za pjesmu i provjereno pravo hercegovačko raspoloženje potrudio se Bogoljub Bole Bošković sa svojim bendom iz Gajdobre. Priređena je, po tradiciji, i tombola sa nagradama od ikone triptih Svetog Vasilija i gusala do pečenog praseta, pršuta… Sve u svemu, veselo je bilo s ponosnim Gačanima, a za našim stolom uspomene na nekadašnja sijela evocirao je slikovito Miladin Dostanić iz Gacka. A za svakim stolom moglo se od Gačana čuti da kao što vole svoj zavičaj isto tako im je na srcu i kolijevka srpstva – Kosovo i Metohija.M.Nj.


Nagrade najboljima

Profesor Vojo Manojlović proglasio je najbolje gatačke studente za ovu godinu i to Dijanu Tepavčević, studentkinju četvrte godine Filološkog fakulteta (ruski jezik) sa prosjekom 9,83. Maji Skoko, studentkinji treće godine Elektrotehničkog fakulteta sa prosjekom 9,67 i Radu Crnogorcu, studentu četvrte godine Fakulteta političkih nauka i dobitnika nagrade Fondacije „Predrag Simić” koju dodjeljuje porodica Predraga Simića i Ambasada Slovačke. Novčane nagrade uručio je Slavko Gojković, a posebno je pozdravljena odsutna studentkinja Maja Skoko, koja je svoju nagradu proslijedila Fondu za pomoć djeci Kosmeta.


Povelja Slobodne Hercegovine

Trifko Ćorović, urednik portala „Slobodna Hercegovina”, koji je i medijski pokrovitelj svih hercegovačkih dešavanja u Srbiji, povodom pet godina od osnivanja ovog sajta uručio je Zlatnu povelju Svetozaru Crnogorcu. U obrazloženju je istaknuto da se ova povelja dodjeljuje za „slobodnu riječ i misao, dobročinstvo i izuzetan doprinos u očuvanju imena, nasleđa, kulture i običaja srpske Hercegovine u matici Srbiji”. Ćorović je ovom prilikom Zlatnu povelju uručio i Milenku Jahuri, predsjedniku SND Prebilovci, za „hrabro i dostojanstveno svjedočenje žrtve naroda Prebilovaca, i izuzetan doprinos u očuvanju imena, nasleđa i kulture sjećanja srpske Hercegovine u matici Srbiji”.